
Goran Popović Bruno
+381 64 29 02 073
PR Marija Davidović Lazić
+381 60 7333 139
davidovic.marija(AT)hotmail.com
www.serbiarafting.com
Такође промовиши своју страницу
Rafting i splavarenje Srbija » Posetite u Srbiji
Maglič (Jerinin Grad) je srednjovekovna utvrda u ibarskoj klisuri, 20 km južno od Kraljeva. Smešten je na vrhu brda, oko koga Ibar pravi oštru okuku čime podnožije brda okružuje sa tri strane. Zaravnjeni plato na kom je utvrda podignuta uzdiže se nekih stotinak metara od dna klisure i jedinog karavanskog puta koji je povezivao Moravsku dolinu i Kosovo polje. Maglič čini 8 kula povezanih bedemima, a u njegovu unutrašnjost, koja obuhvata 2.190 m, ulazi se kroz dve kapije. Sa tri strane brdo na kome se utvrda nalazi okružuje Ibar, dok se na četvrtoj strani tj. krajnjem severoistočnom kraju nalazi šanac usečen u stenu. Ne zna se kada je Maglič podignut, ali se smatra da ga je najverovatnije podigao Uroš I posle mongolskih prodora, da bi sprečio prodor novih najezdi kroz Ibarsku klisuru, odnosno da bi zaštitio prilaz svojoj zadužbini Sopoćanima i Nemanjinoj Studenici sa te strane.
Dolina Jorgovana

Ovčar Banja
Ovčar Banja je naselje u opštini Čačak u Moravičkom okrugu.Banja je osim zbog termomineralnih voda, odlična je i zbog sjajne klime. U Ovčar Banji nalazi se i veštačko jezero Međuvršje.
Dragačevski sabor u Guči
Djavolja Varoš

Spomenik prirode „Đavolja Varoš“ nalazi se na jugu Srbije, 27 km jugoistočno od Kuršumlije, a 89 km jugozapadno od Niša. Od Beograda je udaljen 288 km.
Ovaj prirodni spomenik čine dva, u svetu retka, prirodna fenomena: zemljane figure, kao specifični oblici reljefa koji u prostoru deluju vrlo atraktivno, i dva izvora jako kisele vode sa visokom mineralizacijom.
Ova dva u svetu retka prirodna fenomena posmatrana zajedno „Đavolju Varoš“ čine pravim svetskim čudom prirode. Atraktivnost dva neviđena čuda prirode dopunjuju okolni prirodni ambijent koji oko zemljanih figura deluje surovo, skoro mistično, a u širem okruženju živopisno i pitomo, kao i ostaci naselja, stare crkve, groblja i nekoliko zanimljivih rudarskih jama.
Lokalitet „Đavolja Varoš“ je stavljen pod zaštitu države još 1959. godine, a 1995. godine je Uredbom Vlade Republike Srbije proglašen za prirodno dobro od izuzetnog značaja i stavljen u prvu kategoriju zaštite - SPOMENIK PRIRODE. Ukupno je zaštićeno 67 ha površine. Trenutno se kod vlade RS nalazi zahtev za zaštitu 1014 ha.
Lokalitet čudnog naziva "Đavolja Varoš" pripada selu, takođe čudnog imena Đake, ( potiče od albanske reči „gjak“-krv), i nalazi se na području opštine Kuršumlija. Zemljane figure ili kako ih lokalno stanovništvo naziva "kule" su smeštene u dve jaruge podeljene uskom vododelnicom čiji se izvorišni delovi spajaju u jedinstvenu erozivnu čelenku, strahovito razorenu erozivnim procesima.
Jaruge takođe imaju čudne nazive: jedna je "Đavolja Jaruga" a druga "Paklena Jaruga".
Ukupno ima 202 zemljane figure, različitih oblika i dimenzija sa kamenim kapama na vrhu. One nastaju kao rezultat specifičnog erozivnog procesa koji traje vekovima.
Druga prirodna retkost u „Đavoljoj Varoši“ su dva izvora vode čudnih svojstava . „Đavolja voda“ koja se nalazi u neposrednoj blizini zemljanih piramida u „Đavoljoj jaruzi“je hladan i kiseo izvor sa visokom mineralizacijom.
Čudno izvajane a još čudnije poređane zemljane figure, divljina erozivne čelenke, voda čudnoga ukusa i mirisa, mistika i tajanstvenost koju stvaraju zvučni efekti dok duva vetar utacali su na maštu lokalnog stanovništva da lokalitetu da naziv „Đavolja Varoš“. a sve ove čudne prirodne pojave objašnjava legendama koje je vekovima izmišljao.
Legenda o Djavoljoj Varoši 
Nekada davno ovde su živeli skromni ljudi, vernici , časni stanovnici. To je strašno zasmetalo đavolu i on je stanovnicima Djavolje Varoši poslao „đavolju vodu“ kako bi pijući tu vodu zaboravili na rodbinske odnose. Pošto su svi pili tu djavolju vodu, opijeni stanovnici Varoši rešili su da venčaju sestru sa bratom.
Taj đavolji plan je pokušala da spreči vila i da urazumi stanovnike , ona prema legendi i dan-danas štiti ovaj kraj. Ali vila nikako nije uspevala da urazumi svatove, i oni su krenuli sa mladencima ka crkvi na venčanje.
Vila se svim srcem molila Bogu da bilo kako spreči rodoskrnavljenje i incest.
I Bog usliši njene molbe, spoji nebo sa zemljom, dunu jak, hladan vetar i okameni sve svatove sa mladencima.
Dragačevski sabor je godišnji trubački festival i festival folklora i narodnog stvaralaštva koji se održava u Guči, u regionu Dragačevo. Nekoliko stotina hiljada posetilaca,[1] iz Srbije i inostranstva, svake godine poseti selo sa nekoliko hiljada stanovnika. Godine 2005.
je snimljen dokumentarni film o ovom festivalu, Guča!
.